Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva danas je u Zagrebu otvoren dvodnevni međunarodni skup o bespilotnim letjelicama DroneDays.
U sklopu skupa održat će se panel rasprave i predavanja o inovacijama u svijetu dronova te mogućnostima njihove primjene. Posjetitelji mogu i na štandovima razgledati najsuvremenije dronove, čija je primjena vrlo široka. Tijekom dva dana u sklopu letačke zone održat će se atraktivne demonstracije vodećih poduzeća u industriji dronova i LARICS-a, istraživačkog laboratorija za bespilotne letjelice. Organizatori skupa su Fakultet elektrotehnike i računarstva, te njihov Laboratorij za robotiku i inteligentne sustave upravljanja.
“Ovaj događaj na jednome mjestu okuplja stručnjake iz industrije, akademije, krajnje korisnike te regulatorna tijela iz regije. To je ujedno prilika za studente da se povežu s stručnjacima iz industrije, s raznim firmama koje prodaju dronove ili opremu te mogu sklopiti i buduće poslove. Dakle događaj je značajan za povezivanje i za edukaciju. Riječ je o trećem izdanju DroneDaysa, a prvi je održan 2019. godine te svake dvije godine održavaju se nova izdanja događaja”, kazala je magistrica elektrotehnike i informacijskih znanosti Antonella Barišić.
Naglasila je kako su danas mogućnosti primjene dronova ili bespilotnih letjelica bezbrojne. Primjerice, dronovi se koriste u poljoprivredi, šumarstvu i logistici, o čemu će se govoriti na ovogodišnjem skupu. “Dronovi mogu pokriti velike površine, omogućiti snimke iz zraka, poljoprivrednicima ubrzati procese i omogućiti da bolje kontroliraju svoje usjeve”, istaknula je Barišić.
Dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva prof.dr.sc Vedran Bilas je istaknuo da je Hrvatska otvorena za nove tehnologije, a to pokazuje i DroneDays. No smatra da je, za razliku od drugih europskih zemalja, u Hrvatskoj niska tehnološka ambicija.
“Kao zajednica ne postavljamo visoke ambiciozne tehnološke ciljeve. Neke tehnologije, poput bespilotnih letjelica i sličnih sustava dolaze na neki načina sa strane, ali postoji veliki interes akademske zajednice i start-upova. Posebno javna poduzeća i poljoprivredna poduzeća su zainteresirana za primjenu ove tehnologije, ali moraju imati čvrste dokaze da im primjena tehnologije donosi neposrednu materijalnu korist. Željeli bismo da u Hrvatskoj postoje poduzeća koja će proizvoditi, dizajnirati dronove te da se naši dronovi prodaju u svijetu”, istaknuo je dekan Bilas.
Naglasio je kako su studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva zainteresirani za bespilotne letjelice, a to se pokazuje i kroz Laboratorij za robotiku i inteligentne sustave upravljanja. Tako studenti sudjeluju u organizaciji DroneDays, a brojni studenti pišu diplomske radove na temu bespilotnih letjelica, a i veliki je broj doktoranada koji radi na projektima vezano za to.
Dekan Bilas se osvrnuo i na današnju primjenu dronova. “Najčešće se koriste u nadzoru nekih procesa ili pojava za koje je potrebno imati prostorno gušću ili vremensko češću informaciju. Tamo gdje ne može otići čovjek ili pomoći neka oprema može se koristiti letjelica koja će senzorima prikupiti odgovarajuće informacije”, rekao je dekan Bilas.
Jedan od izlagača dronova na štandu je i podružnica švicarske tvrtke Wingtra. Podružnica iz Svete Nedjelje je proizvođač drona koji u svom radu koriste geodeti.
“Dron se koristi za fotogrametrijske svrhe. Dron leti autonomno po unaprijed definiranoj putanji i snima dvodimenzionalne slike. Ove slike se preklapaju, pomoću tih preklopa i ako se zna pozicija svake slike može se dobiti 3D rekonstrukcija terena što se ona dalje koristi za prostorne analize, izradu mapa, u geodetske svrhe i nekakva prostorna planiranja. To drastično ubrzava posao geodeta na terenu i obradu u uredu te na taj način se automatizira proces i smanjuje potreba za potrošnjom vremena na terenu”, pojasnio je za Medias Zoran Milunović.
Naglasio je da geodeti taj dron ne koriste često u Hrvatskoj, ali u inozemstvu je dio standarda opreme. Razlog je financijske prirode jer cijena drona je preko 30 tisuća dolara, te ga mogu priuštiti samo pojedine hrvatske tvrtke.
“U Hrvatskoj ovaj dron koristi Geodetski zavod iz Splita i jedna geodetska tvrtka iz Šibenika. Potreba za ovim uređajima će rasti, ali treba pričekati da hrvatsko gospodarstvo ojača, da tvrtke mogu priuštiti dronove. Možda i mogu postati pristupačni za naše tvrtke pomoću nekih europskih fondova”, rekao je Milunović.
Na štandu Centra za inovaciju i umjetnu inteligenciju Petrinja predstavila se je petrinjska Razvojna agencija PETRA koja je nositelj projekta Dron-in.
“Provodimo šestomjesečnu edukaciju za programere bespilotnih letjelica. To provodimo kroz kombinaciju mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odnosno mjere osposobljavanja na radnom mjestu. Educiramo nezaposlene osobe. Nakon edukacije mogu pristupiti ispitima u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo za pilota”, ispričala nam je ravnateljica Razvojne agencije PETRA, Katarina Ivančić.
Naglasila je da je edukacija počela ovaj tjedan i broj mjesta za polaznike je bio ograničen, ali je tri puta veći broj prijava od raspoloživih mjesta. Stoga je trebalo izabrati dvadeset najboljih kandidata. “Kroz edukaciju kandidati će naučiti programirati bespilotne letjelice uz upotrebu umjetne inteligencije. Ove letjelice predstavljaju budućnost u svim djelatnostima. Vjerujemo da će i naši kandidati imati svoje ideje”, rekla je Ivančić.